четвртак, 4. јун 2015.

kardiovaskularni sistem

Kardiovaskularni ili krvni sistem je sistem organa koji omogućava cirkulaciju krvi kroz celo telo, transport kiseonika, zdravih materija i za regulaciju temperature tela.
Ljudski krvni sistem je zatvorenog tipa, što znači da se sastoji od zatvorenog sistema sudova kroz koje protiče krv. 
Ovaj sistem čine:
  • krv
  • srce
  • krvni sudovi
  • limfne žlezde
  • limfni sudovi
  • limfa
Srce je mišićni organ izgrađen od poprečno-prugastih mišića koji se kontrahuju od začeća pa do smrti. Sastoji se od dve pretkomore i dve komore.

Ukoliko srce prestane sa radom na duže vreme dolazi do smrti. Prosečno ljudsko srce je teško 200-425 grama i za vreme jednog ljudskog života napravi oko 3,5 biliona otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protiče 7571 litara krvi.
O anatomiji i funkciji srca bi se moglo pisati večno svaki dan, ali hajde da se pozabavimo zanimljivim stranama ovog neverovatnog organa.

  1. Žensko srce kuca brže od muškog. Srce prosečnog muškarca napravi oko 70 otkucaja u minuti dok srce prosečne žene napravi 78 otkucaja u istom vremenskom intervalu.
  2. Arterija je skoro istog prečnika kao baštensko crevo.
  3. Ukoliko se jedno srce presadi u drugo telo (transplatacija) ta osoba i dalje ima ista osećanja koja je imala i ranije tj. voli iste osobe, što je samo dokaz da se voli umom, a ne srcem.
  4. Kada bi se ljudsko srce iščupalo iz grudi, neko vreme bi nastavilo da kuca, jer ima sopstveni sistem zahvaljujući kom bi, izloženo vazduhu, nastavilo da prima kiseonik.

субота, 16. мај 2015.

ljudsko telo

Jedna od stvari koje ljudsko telo čini najzanimljivijim izrodom prirode je njegova kompleksnost. Ono je toliko kompleksno i složeno da veoma mali broj ljudi može reći da ga poznaje i to tek nakon brojnih godina učenja i usavršavanja. 
Toliko misteriozno i fascinantno svake godine privlači više od 1000 mladih osoba željnih novih znanja i pružanja pomoći onima kojima je to preko potrebno.

Iako postoje mišljenja da današnja anatomija nije humana, bez nje niko ne bi bio svestan onoga što se nalazi ispod onoga nama vidljivog. Takođe, neke bolesti, kojima se pre 50-100 godina nije znao ni uzrok, a ni način lečenja, danas bi oduzimale milione života, kao što su to radile i ranije. Iako je razvoj medicine i anatomije produžio ljudski život i zaustavio širenja raznih opasnih bolesti, i dalje postoje polja o kojima niko, pa ni medicina sa anatomijom, ništa ne zna.
"Anatomija je budućnost" - Sigmund Frojd 

Anatomija je grana biologije koja za cilj ima izučavanje strukture i organizacije živih organizama. Nama najvažnija vrsta anatomije je humana anatomija.
Patološka anatomija je nauka koja proučava obolele organe, dok delovi anatomije koji proučavaju zdrave organe mogu biti medicinska, hirurška i površna anatomija. 

Ljudsko telo se sastoji iz više sistema organa:
  • Cirkulatorni sistem
  • Sistem organa za varenje
  • Nervni sistem
  • Sistem organa za izlučivanje
  • Endokrini sistem
  • Sistem čulnih organa
  • Mišićni sistem
  • Skeletni sistem
  • Sistem organa za disanje
  • Sistem organa za razmnožavanje
  • Kožni sistem